Mišljenja eksperata: Kada će se pandemija završiti

Od samog početka pandemije koronavirusa počela su i predviđanja kada bi ona mogla i da se završi. Prvi talasi pandemije, pa i potencijalni “pikovi” najavljivani su i računali su se u nedeljama. I predstavnici kriznog štaba Vlade Srbije neretko su govorili o tome koja bi nedelja mogla biti “ključna”, kada bi moglo da dođe do “zaravnjenja krive”, a davale su se i početne prognoze o tome kada bi pandemija mogla da se okonča.

Najoptimističnija prevdiđanja bila su ona koja su, na osnovu prethodnih iskustava sa SARS virusima, govorila da bi pandemija mogla trajno da oslabi već u toku leta 2020. godine, kao i da će svi ostali talasi biti slabijeg intenziteta. Posebno se na kraj pandemije računalo sa pronalaskom vakcina.

Ipak, uprkos svim početnim predviđanjima, i uprkos vakcinama, u oktobru 2021. godine, godinu i po dana nakon početka pandemije u Srbiji, a gotovo nakon dve godine od njenog početka u svetu – nalazimo se usred pika najnovijeg i najjačeg talasa, mutiranog Delta soja koronavirusa.

Prema najnovijim globalnim medicinskim statistikama i matematičkim modelima, Delta soj se u ovom trenutku nalazi na svom vrhuncu, pa bi broj slučajeva trebalo da krene da opada u susret zimi.

Šta u ovom trenutku kažu stručnjaci?

Verovatno nacitiraniji stručnjak od početka pandemije, američki imunolog Entoni Fauči, rekao je u nedavnom intervjuu za CNN da će određena kontrola nad pandemijom moći da se ustanovi na proleće, dok izvršni direktor Moderne, Stean Bansel, misli da bi pandemija mogla da se završi za godinu dana.

Američki portal “Healthline” napravio je opsežnu anketu među medicinskim stručnjacima o tome možemo li kraj pandemije očekivati u 2022-oj godini.

Vidia Moni, epidemilog Santa Clara Valley medicinskog centra smatra da je „prilično optimistično“ verovati da će se pandemija završiti za godinu dana, i naglašava da je sada već jasno da priroda pandemije zahteva globalna rešenja. „Osim ako ne uspemo da vakcinišemo ceo svet, sasvim je moguće da ćemo i dalje imati nove varijante virusa i nastaviti da ih prenosimo.“, rekla je Moni.

Doktor Luis Morledž, internista i stručnjak za imunizaciju u bolnici Lenox Hill u Njujorku, takođe veruje da bi vakcinacija mogla biti odlučujući faktor, ali pre svega u smanjenju smrtnosti, te da bi ukoliko se što više ljudi vakciniše, moglo doći do olakšanja za 6 do 12 meseci.

Doktor David Hiršverk, infektolog njuorškog Northvell Health-a, kaže da ne može sasvim da zamisli da za godinu dana neće biti virusa i problema, i takođe kao problem ističe neodlučnost u pogledu vakcinisanja, posebno kod vakcinisanja dece, koja u značajnoj meri mogu biti prenosioci virusa.

Vašington post u autorskom tekstu predviđa da se sa koronavirusom, zbog njegovih karakteristika lake prenosivosti i mutacije neće desiti ono što se desilo sa bolestima poput velikih i malih boginja, a nakon pronalaska vakcina, ali da će virus postati endemičan. Ovo znači da znači da će nastaviti da sezonski cirkuliše upornim, ali niskim stopama, u pojedinim regionima. Drugim rečima, COVID-19 će ići putem drugih respiratornih virusa nad kojima imamo kontrolu.

Šta ćemo sa razočaranjem u vakcine?

Američki dnevnik takođe podseća na činjenice poznate savremenoj imunologiji i virusologiji. Antitela nastala vakcinama svakako prirodno opadaju, ali vakcine stvaraju takozvane memorijske B ćelije, koje proizvode visok nivo neutralizujućih antitela, u slučaju ponovnog susreta sa virusom ili njegovim varijantama.

Jednom stvorene memorijske B ćelije, dugotrajne su. Ovo je pokazala studija iz 2008 godine koja potvrđuje da su ljudi koji su preživeli pandemiju gripa 1918. godine mogli da proizvedu antitela iz memorijskih B ćelija kada su njihovi uzorci krvi bili izloženi istom soju gripa čak devet decenija kasnije!

Epidemilog Pol Hanter sa britanskog Univerziteta u Istočnoj Angliji, koji je i savetnik Svetske zdravstvene organizacije podseća da COVID-19 verovatno i nije prvi slučaj da jedan koronavirus izaziva globalnu pandemiju. Pretpostavlja se da „ruski grip“, koji se pojavio 1889. godine, zapravo nije bio grip, već je uzrokovan drugim koronavirusom, OC43.

Pandemija ruskog gripa izazvala je četiri ili pet talasa bolesti u narednih pet godina, nakon čega je izgledalo da je nestala. OC43 zapravo cirkuliše u populaciji i danas, ali retko izaziva ozbiljniju kliničku sliku.

Ipak, ključna lekcija iz ruskog gripa je da će COVID-19 postati manje relevantan u narednim mesecima, i da je većina zemalja gotovo sigurno prebrodila najgore, smatra Hanter.

Za kraj, ostavljamo ono što je u nedavnoj izjavi rekao prvi čovek Svetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Gebrejesus. „Pandemija će prestati kada svet odluči da je okonča“.

„Cilj SZO ostaje da podrži svaku zemlju da vakciniše najmanje 40% stanovništva do kraja ove godine, a 70% do sredine sledeće godine, ali smo od realizacije ovih ciljeva još daleko”, rekao je šef SZO.

Zaključak koji možemo izvesti jeste da u ovom trenutku nije moguće doći do dovoljno jasne i pouzdane projekcije o tome kada će pandemija sasvim prestati. Ipak, uz vakcinaciju koju većina stručnjaka ističe kao osnovni način borbe protiv koronavirusa, može se izvući zaključak da bi 2022. godina izvesno mogla da bude prva godina njegovog slabljenja.

Sviđa vam se ovaj tekst?

Podelite na Facebook
Podelite na Twitter
Podelite na Linkdin
Podelite na Pinterest

Ostavite komentar

Kontakt