Gojaznost kod dece i adolescenata zdravstveni problem koji podrazumeva višak kilograma, ali i mnogo ozbiljniji psihološki teret. Kod dece je telo u razvoju, hormoni se menjaju, navike se tek formiraju, a emocionalni odnos prema hrani, telu i samopouzdanju može ostaviti trag za ceo život. Veoma je važno da se ovoj temi pristupi pažljivo, bez kritike, bez sramoćenja i bez stvaranja osećaja krivice.

Kod dece i tinejdžera procena gojaznosti se ne radi isto kao kod odraslih. CDC (Centar za kontrolu i prevenciju bolesti) navodi da se kod dece i adolescenata BMI tumači prema uzrastu i polu, a gojaznost se definiše kao BMI na ili iznad 95. percentila za isti uzrast i pol. Međutim, broj na papiru nikada nije cela priča, jer dete treba posmatrati kroz energiju, san, apetit, kretanje, emocije, creva, porodične navike, školski stres i metabolizam.

Kako se višak kilograma manifestuje u telu deteta?

Kod gojaznosti kod dece i adolescenata često se prepliću ishrana, insulin, hormoni rasta, pubertet, san, stres, creva, fizička aktivnost i porodični ritam. Dete može imati pojačanu želju za slatkišima, grickalicama, sokovima ili brzom hranom, ali iza toga ne stoji uvek samo „prohtev“. Nekada telo traži brzu energiju jer je umorno, neispavano, pod stresom ili metabolički nestabilno.

Na ćelijskom nivou, detetov organizam stalno raste i gradi nova tkiva. Ćelijama su potrebni stabilan šećer u krvi, dovoljno proteina, minerala, vitamina, vode, kiseonika, kretanja i sna. Ako dete često unosi hranu koja brzo podiže šećer u krvi, ako malo spava, mnogo sedi ili je pod emocionalnim pritiskom, ćelije mogu dobijati nestabilne signale. Tada insulin, kortizol, hormoni puberteta i signali gladi ne funkcionišu u mirnom ritmu.

Važno je razumeti i psihološku stranu. WHO (Svetska zdravstvena organizacija) navodi da gojaznost u detinjstvu i adolescenciji može imati psihosocijalne posledice, uticati na kvalitet života i biti povezana sa kasnijim zdravstvenim rizicima. Zato je cilj da se čitava porodica uvede u stabilniji i zdraviji ritam.

Zašto su važni san, creva, hormoni i odnos deteta prema hrani?

Dete ne živi izolovano. Njegove navike nastaju u kući, školi, odnosima, rasporedu obroka, dostupnosti hrane, vremenu za igru, ekrane i spavanje. Iz tog razloga je važno da se i problem kao što je gojaznost sagleda upravo kroz sve ove aspekte.

Kada dete kasno leže, dugo koristi telefon ili računar, budi se umorno ili nema stabilan ritam, telo teže reguliše glad, sitost, energiju i raspoloženje. Izvesno je da će češće tražiti slatko, grickalice ili sokove i da će imati manje volje za kretanjem. Kod adolescenata se tome dodaju pubertet, intenzivne emocije, poređenje sa vršnjacima i potreba za prihvatanjem.

Creva i mikrobiota takođe mogu biti važan deo priče. Nadutost, zatvor, bolovi u stomaku, probirljivost, umor posle obroka ili osećaj da određena hrana detetu ne prija mogu ukazivati da digestivni sistem treba pažljivije sagledati. U Longa Vita centru u takvim situacijama radimo BICOM test intolerancije na hranu kako bismo stekli uvidu u moguće reakcije organizma. Važno je naglasiti da se kod dece ne preporučuje samostalno izbacivanje velikih grupa namirnica bez stručnog nadzora, jer restriktivne dijete mogu dovesti do nutritivnih nedostataka.

Kako se efikasno tretira gojaznost kod dece i adolescenata?

U Poliklinici Longa Vita, gojaznost kod dece i adolescenata posmatra se individualno, pažljivo i uz uključivanje roditelja. Kod jednog deteta dominantan problem može biti neredovna ishrana, kod drugog manjak sna, kod trećeg stres, zatvor, nadutost, intolerancija na hranu, smanjena fizička aktivnost, pubertet, emocionalno prejedanje ili porodični ritam.

Posebno koristan alat u praćenju može biti InBody vaga, odnosno analiza sastava tela koja pokazuje odnos mišićne mase, masne mase i vode u telu. Kako se mere mišići, masti i voda, mogu mnogo preciznije da se prate promene od samog broja kilograma. Kod dece je ovo važno jer cilj nije manje kilograma, već zdraviji odnos rasta, razvoja, mišićne mase, energije i metabolizma.

Pored InBody vage u velikoj meri se oslanjamo i na BICOM dijagnostiku i terapiju kako bismo rešili problem gojaznosti kod mališana i adolescenata. BICOM test intolerancije na hranu pomaže da razumemo reakcije na određene namirnice, naročito kada postoje nadutost, umor posle obroka, kožne reakcije, digestivne tegobe ili kada neka hrana detetu ne prija.

Važna napomena: BICOM tretmani i BICOM lečenje ne predstavljaju obećanje mršavljenja kod dece, niti zamenu za pedijatrijski pregled, laboratorijske analize, endokrinološku procenu, nutricionistički plan ili terapiju koju preporuči lekar. BICOM aparat i InBody vaga su deo šireg integrativnog pristupa, koji obuhvata promenu životnih navika, rad sa roditeljima, podršku crevima, regulaciju sna, pažljiviji odnos prema ishrani i postepeno uvođenje kretanja.

FAQ – najčešća pitanja o gojaznosti kod dece i adolescenata

Možda vaše dete ima višak kilograma ili je očigledno gojazno, a ne znate kako da mu pomognete? Pročitajte najčešća pitanja i odgovore o gojaznosti i napravite prvi korak ka rešenju.

Kada se kod deteta višak kilograma smatra gojaznošću?

 

Kod dece se gojaznost procenjuje prema BMI percentilima za uzrast i pol, a ne kao kod odraslih. BMI na ili iznad 95. percentila obično se svrstava u gojaznost, ali procenu treba da uradi pedijatar ili stručno lice, uz gledanje celokupnog razvoja deteta.

Da li je gojaznost kod dece samo posledica prejedanja?

 

Ishrana jeste važna, ali na težinu deteta utiču san, stres, genetika, hormoni puberteta, kretanje, creva, porodične navike, školski ritam i emocionalno stanje. Zato je važno raditi sa detetom, ali i sa porodicom, jer gojaznost nije uvek samo posledica prejedanja.

Kako InBody vaga pomaže kod dece i adolescenata?

 

InBody vaga može pomoći da se prati sastav tela: masna masa, mišićna masa i voda u organizmu, što je korisno jer dete može rasti, jačati i menjati se, a obična vaga ne pokazuje da li se menja masno tkivo, mišići ili voda.

Šta je BICOM test intolerancije na hranu?

 

BICOM test intolerancije na hranu je deo biorezonantnog pristupa kojim se u Longa Vita centru mogu sagledavati moguće reakcije organizma na određene namirnice. Važno je da napomenemo da ovaj test ne zamenjuje alergološke, gastroenterološke ili laboratorijske testove, ali može biti podrška u širem razumevanju digestivnih i metaboličkih opterećenja.

Da li dete treba da ide na dijetu?

 

Kod dece se ne preporučuju agresivne dijete, izgladnjivanje i samostalno izbacivanje velikih grupa namirnica. Cilj je stabilniji porodični ritam, bolji obroci, manje sokova i grickalica, više sna, kretanja i podrške, uz stručni nadzor kada je potreban.

Kada treba potražiti stručnu pomoć?

 

Stručnu pomoć treba potražiti ako dete brzo dobija na težini, ima jak umor, noćno hrkanje, prekide disanja u snu, bolove u zglobovima, povišen šećer, povišen pritisak, zatvor, nadutost, emocionalno prejedanje, povlačenje ili ako težina utiče na samopouzdanje i svakodnevni život.

Podržite dete da se reši kolograma bez zabrana

Gojaznost kod dece i adolescenata ne rešava se kritikama, stidom i pritiskom. Detetu je potrebna porodica koja menja navike zajedno sa njim, stručan i nežan pristup, razumevanje metabolizma i praćenje koje ne gleda samo kilograme. Kada se povežu san, stres, ishrana, creva, hormoni, emocije, InBody analiza i BICOM test intolerancije na hranu, moguće je napraviti individualniji plan podrške.

Ako osećate da je vašem detetu potrebna pažljivija procena, Longa Vita tim može biti smiren prvi korak ka boljem razumevanju njegovog organizma, bez pritiska, bez osuđivanja i uz poštovanje tempa deteta.

Važna napomena: Tekst je informativnog i edukativnog karaktera. Ne predstavlja zamenu za pedijatrijski pregled, laboratorijske analize, endokrinološki, nutricionistički, gastroenterološki, psihološki ili drugi stručni savet. Kod dece i adolescenata svaku promenu ishrane, suplementacije, terapije ili eliminaciju namirnica treba sprovoditi uz nadzor roditelja i preporuku odgovarajućeg zdravstvenog stručnjaka.